U Grand Hotelu Brioni u Puli danas je otvorena međunarodna konferencija „Europska genetska baština - Uloga autohtonih pasmina u očuvanju pašnjačkih sustava“, koja okuplja domaće i međunarodne znanstvenike, stručnjake i praktičare s ciljem razmjene znanja i iskustava o očuvanju animalnih genetskih resursa, održivom upravljanju pašnjačkim sustavima, zaštiti bioraznolikosti te gospodarskoj i tržišnoj valorizaciji autohtonih pasmina.

Konferenciju je otvorio istarski župan Boris Miletić, koji se okupljenima obratio prigodnim riječima, istaknuvši važnost očuvanja autohtonih pasmina kao dijela prirodne i tradicijske baštine te njihovu ulogu u održivom razvoju poljoprivrede i ruralnih područja.

„Velika mi je čast i zadovoljstvo pozdraviti vas na današnjoj znanstvenoj i međunarodnoj konferenciji u Istarskoj županiji. Nalazimo se u vremenima koja su sve samo ne lagana, posebice kada govorimo o stočarstvu. Tridesetak godina unatrag Istra je doživljavala snažnu depopulaciju svojega središnjeg dijela, gdje su ljudi bolji život i sigurniju budućnost vidjeli u priobalnim gradovima i većim urbanim sredinama, napuštajući pritom ruralni prostor. Imali smo značajan broj sela u unutrašnjosti Istre koja su bila gotovo prazna. Jednom smislenom politikom u području poljoprivrede i stočarstva, koju je Istarska županija čitavo vrijeme provodila, danas je situacija značajno drugačija. Dok je prije dvadesetak godina središnja Istra ostvarivala oko 100 tisuća turističkih noćenja, danas područja Istre koja nisu u neposrednom kontaktu s morem bilježe oko 2,7 milijuna noćenja“, rekao je župan pojasnivši kako Grad Zagreb ostvaruje otprilike isti broj noćenja tijekom čitave godine, dok sve kontinentalne županije zajedno, tu brojku ne ostvare.

„Za dobar dio Europljana Istra je privlačna zbog svoje klime i zbog blizine toplog mora, ali drugi motiv dolaska u našu županiju je enogastronomija. I tu kada govorimo o gastronomiji, ne možemo zanemariti stočarstvo. Stoka ili kako mi u Istri volimo reći „blago“ je  stoljećima prehranjivala naše obitelji. Međutim, danas se sigurno način života promijenio i da nema entuzijazma i ljubavi, ali i ekonomskog modela koji osigurava održivost i profitabilnost, teško bi bilo zadržati ovu proizvodnju u našoj Istri. I zato želim zahvaliti svim velikim entuzijastima, ali i našim mladim poljoprivrednicima. Ljudi koji se odluče baviti stočarstvom s jedne strane njeguju tradiciju, ali i s druge strane nude autentičnost koju Istra danas ima i sve više se traži“, poručio je župan Miletić, dodavši kako će istarski poljoprivrednici u Županiji i ubuduće imati iskrenog partnera.

Prigodnim riječima okupljenima se obratio i direktor Agencije za ruralni razvoj istre (AZRRI) Igor Merlić, koji je istaknuo značaj organiziranja ovakvih susreta za razmjenu znanja i iskustava te daljnje aktivnosti na očuvanju i valorizaciji autohtonih pasmina.

„Naš cilj je očuvati autohtone pasmine na gospodarstvima i pašnjacima te sačuvati njihovu neraskidivu povezanost s istarskim prostorom i tradicijom. One su se generacijama prilagođavale lokalnoj klimi i vegetaciji, terenu, dostupnosti hrane i vode te načinu na koji je čovjek gospodario prostorom. Njihova vrijednost zato danas ponovno dolazi do izražaja. Klimatske promjene više nisu nešto što tek očekujemo. Promjene u temperaturi, dostupnosti vode, vegetaciji i trajanju sezone ispaše već su prisutne. U takvim okolnostima genetska raznolikost, otpornost i sposobnost prilagodbe autohtonih pasmina postaju resurs za budućnost, a ne samo naslijeđe prošlosti. Upravo je ta povezanost genetske raznolikosti i prilagodljivosti buduće održivosti jedna od ključnih tema ove konferencije“, rekao je Merlić.

Organizator konferencije je AZRRI, uz potporu Istarske županije, a program obuhvaća plenarna predavanja i panel-rasprave. U plenarnom dijelu sudjeluju prof. dr. sc. Ante Ivanković, nacionalni koordinator za animalne genetske resurse Hrvatske sa Sveučilišta u Zagrebu, te prof. emer. dr. sc. Giovanni Bittante sa Sveučilišta u Padovi u Italiji.

U nastavku programa održan je panel „Sinergija animalnih genetskih resursa, pašnjačkih sustava i tržišne valorizacije proizvoda“ kojega je moderirao i održao uvodno izlaganje dr. sc. Antonio Franca iz Instituta za sustave animalne proizvodnje u mediteranskom okruženju (CNR) u Italiji. Uvodno izlaganje imao je i prof. dr. Nazan Koluman sa Sveučilišta Çukurova u Turskoj.

U panel-raspravi „Genomika u funkciji očuvanja ugroženih izvornih pasmina“ sudjelovat će  stručnjaci s Politehničkog sveučilišta Marche u Italiji, Sveučilišta Çukurova u Turskoj, Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Padovi u Italiji te Aristotelova sveučilišta u Solunu u Grčkoj.

Konferencija predstavlja priliku za razmjenu međunarodnih iskustava i stručnih spoznaja o očuvanju autohtonih pasmina, održivom upravljanju pašnjačkim sustavima i mogućnostima bolje tržišne valorizacije proizvoda, uz povezivanje očuvanja prirodne i genetske baštine s razvojnim potencijalima ruralnih područja.